Māfui’e 7.3 ‘i Vanuatu

by | Dec 18, 2024 | Lalolagi, Pacific

‘E o’o mai ‘i le taeao analeilā, ‘ua o’o atu ‘i le to’a sefulufā tagata ‘ua fa’amaonia ‘ua māliliu mai le mafui’e ‘e 7.3 lona mālosi ‘i Port Vila ‘i Vanuatu ma le to’a 200 na togafitia ‘i le falema’i ‘ona ‘o manu’aga.  Na fa’aauau mai lava ‘i le pō anapo gāluega lavea’i mō tagata na taomia ‘i fale na sōlofa ‘i lalo ‘ona ‘o le mafui’e. 

Na fa’aalia ‘e le Palemia ‘o Vanuatu Charlot Salwai, ‘ua āloa’ia le iai ‘o le poloa’iga ‘o fa’alavelave fa’afuase’i mō Vanuatu ma ‘ua tāpunia nofoaga ia ‘ua pito sili ‘ona a’afia, ‘ae ‘ua mo’omiaina vave se fesoasoani fa’avāomālō.  Na fa’aalia ‘e le ‘Ōfisa mō Mālō ‘Aufa’atasi ‘o le Coordination of Humanitarian Affairs pe ā ma le to’a 116,000 na a’afia ‘i le mafui’e.  ‘O lo’o lūlū pea ni mafui’e lāiti (aftershocks) talu mai le mafui’e ‘e 7.3 na lūlūina ai le atunu’u ‘i le aoauli ‘o le Aso Lua pei ‘ona līpotia ‘e le ABC. 

Na fa’atonuina tagata ‘e nonofo ‘i nofoaga ‘e tūlalata ‘i le sami ‘ina ‘ia āga’i ‘i ni nofoaga maualuluga, ‘a’o fa’agāsolo ai gāluega lavea’i ma īloiloga ‘i tūlaga ‘o mea ‘ua fa’aleagaina mai le mafui’e. 

‘I līpoti na fa’ao’o ane ‘i le Leitiō Niu Sila, ‘i le aso ananafi, na tā’ua ai nisi ‘o fale na mālepelepe ma sōlofa ‘i lalo ‘e aofia ai ma ni fale na matuā fa’amāfolafola ‘e le mafui’e, lea na iai le manatu sā iai lava tagata ‘i totonu.  ‘O le tele lava ‘o feso’ota’iga mō Vanuatu ‘ua motusia.  ‘E 57.1 kilommita le loloto na lūlū ai le mafui’e ma sā fa’amatalaina ‘e fa’apea na mālosi ma ‘umi. 

Sa le’i iai se lapata’iga mō se tsunami mō Niu Sila pei ‘ona tā’ua ‘e le NEMA, sa le’i iai fo’i ni galu maualuluga na āfua mai ai.  ‘O le ‘Ōfisa ‘o le Hai Komesina ‘o Niu Sila ‘i Port Vila, se tasi ‘o fale na matuā ogaoga mea na fa’aleagaina mai le mafui’e pei ‘ona līpotia ai.  ‘E iai fa’atasi ma ‘ōfisa ‘o ‘amepasa ‘Amerika, Falani ma Peretania.  ‘E to’a 45 tagata Niu Sila ‘o lo’o lesitala ‘e fa’apea ‘o lo’o ‘i Vanuatu ‘i le taimi nei pei ‘ona fa’aalia ‘e le Matāgāluega ‘o le Vā ‘i Fafo.  ‘O lo’o iai fo’i le telefoni ‘a le konesula ‘o lo’o mafai ‘ona fa’afeso’ota’i ‘e ‘i lātou ia pe ‘ā mo’omia se fesoasoani.  Sa fa’ailoa fo’i ‘i le pō anapō le nofo sāuniuni ‘o le militeli ma le Puipuiga ‘a Niu Sila.  Na fa’aalia ‘e le Palemia Christopher Luxon fa’apea ma le Minisitā ‘o le Vā ‘i Fafo, Vaovasamanaia Winston Peters, ‘ua sāuni Niu Sila ‘e fesoasoani pe ‘ā fai ‘e mana’omia. 

Na tā’ua ‘e le Koluse Mūmū, ‘e matuā ogaoga lava le tūlaga na o’o iai mea na fa’aleagaina ‘i Port Vila ma isi vāega ‘o le atunu’u.  Na fa’ailoa ‘e le ‘Ōfisa ‘o le ‘Amepasa ‘a le Iūnaite Setete ‘o ‘Amerika, ‘e ui ‘i le telē ‘o le vāega ‘o le fale ‘ua fa’aleagaina peita’i ‘e lēai se soifua na āfāina ai ‘o le ‘aufaigāluega.  Sā līpotia fo’i le telē ‘o se vāega ‘o ‘ele’ele na solo lea na poloka ai ni magāala.

Sa toe fa’alēaogāina ‘e le ‘Ōfisa ‘a le Iūnaite Setete mō Lapata’iga ‘o Tsunami se taufa’amata’u ‘o se tsunami mō tagata ‘i Vanuatu.  Muamua atu, na valo’ia ai le o’o atu ‘i le tasi le mita le maualuluga ‘o galu ‘i nisi vāega ‘o le talafātai ‘o Vanuatu.  Na valo’ia fo’i le iai ‘o ni galu ‘e i lalo ifo ‘o le 30 senitimita mō atumotu ‘o le Pasefika, ‘e aofia ai Fiti, Kiripati, Niu Kaletonia, le Atu Solomona ma Tuvalu. 

‘Ae 5.1 le mālosi ‘o se mafui’e lea na lūlūina ai Uēligitone ma le vāega pito ‘i luga ‘o le Motu ‘i Saute ‘i le afiafi ananafi.

Link to RNZ (Article) translated by Savelina Kasiano: https://www.rnz.co.nz/news/national/536941/live-large-7-point-3-magnitude-earthquake-strikes-near-vanuatu

ATA: Supplied. VBTC News.