Suiga ‘o le Polokalame ‘o Gāluega Fa’avā’itaimi ‘o le RSE

by | Sep 30, 2024 | Niu Sila

Sā mamafa talanoaga ‘e uiga ‘i suiga ‘ua faia nei ‘e le faigāmālō so’ofa’atasi ‘a Niu Sila, ‘i le polokalame ‘o gāluega fa’avā’itaimi, po’o le Recognised Seasonal Employer Scheme, le RSE, ‘i le fono fa’aletausaga ‘e uiga ‘i lea polokalame ‘i le vaiaso na tuana’i atu nei.

Sā fa’atasi ai ‘i lea fonotaga, sui ‘o kamupani ‘e ona fa’ato’aga ma togāla’au ‘aina ‘o lo’o faigāluega ai tagata nei mai le pāsefika ma isi atunu’u ‘i fafo, ‘ae fa’apea fo’i sui ‘o matāgāluega ‘a le mālō ‘o lo’o a’afia ‘i lea polokalame, ‘aemaise ‘o iuni ma isi fa’alāpotopotoga, ‘ae fa’apea fo’i sui ‘o atunu’u ia ‘e malaga mai ai tagata faigāluega mō ia gāluega.

Na fa’ailoa mai ‘e fa’apea, sā talia ma le fiafia ‘e kamupani suiga ia ‘ua faia, lea ‘ua fa’aitiitia ai le tau ‘o kamupani ‘e auai ma a’afia ‘i le polokalame, ‘o se tūlaga ‘ua leva ‘ona finauina ‘e ia kamupani  ‘i aso ‘ua mavae.

‘Ua 17 nei tausaga talu ‘ona fa’avaeina le polokalame lenei, ‘o le RSE, mā ‘o lo’o tūmau pea ‘ona to’atele ‘i kamupani lāiti ‘o lo’o a’afia ai. ‘O le 62 pasene ‘ole aofa’iga ‘e 179 ‘o kamupani ‘o lo’o iai ‘i totonu ‘o le RSE, ‘e lē ‘atoa se ta’i 50 ‘o tagata na o lātou fa’afaigāluega ‘i le tausaga lenei 2024, a’o le isi ‘afa ‘o lea aofa’iga, ‘e i lalo ifo ‘o le ta’i 20 le aofa’i ‘o tagata faigāluega ‘o l’oo faigāluega ai, mā ‘o le tele ‘o kamupani laiti nei sā feagai ma fa’afitauli ‘i le taugatā ‘o le fa’atinoina ‘o le polokalame, ‘ona ‘o tūlaga fa’aletonu tau ‘i le tamāo’aiga nā māfua mai ‘i le fa’ama’i kōviti.

Mō tagata faigāluega mai atumotu ‘o le pāsefika, ‘e pei ‘o fa’afitauli ‘autu ‘e tolu ‘o lo’o a’afia ai totogi ‘o tagata ‘o le ‘ave’esea lea ‘o le 10 pasene  ‘o lātou totogi ‘i luga atu ‘o le totogi aupito maualalo po’o le minimum wage, fa’apea le tatau ‘ona maua o lātou ‘itūlā faigāluega ta’i 30 ‘i le vaiaso, ma le tupe lea ‘e vavae ‘ese mo le totogi ‘o fale ‘o lo’o nonofo ai.

Na ‘amata mai ‘i le māsina lenei ‘o Sētema, ‘ona maua le 10 pasene lenei ‘o le fua ‘o totogi ‘i luga atu ‘o le totogi aupito maualalo ‘e tagata  ‘ua ta’i tolu tausaga soso’o ‘o malaga mai mō nei gāluega, ‘o se suiga ‘e amana’ia ai le tomai ma le agava’a ‘o tagata faigāluega, ‘o se tūlaga ‘ua leva fo’i ‘o finauina ‘e tagata faigāluega mai atumotu ‘o le pāsefika.

ATA: A man from Vanuatu works in a Hawke’s Bay orchard under the Recognised Seasonal Employer scheme. / RNZ / Johnny Blades.