Pāsia ‘i le Palemene ‘a Niu Sila le Pili ‘o le Sitiseni ‘o tagata Sāmoa
Na lagolagoina ‘i totonu ‘o le Palemene ‘a Niu Sila le pili ‘e toe fa’afo’i ai sitiseni ‘o tagata Sāmoa na fānanau ‘i le vā ‘o le 1924 ma le 1949 peita’i, ‘e lē’o aofia ai a lātou fānau. Sā agava’a ia tagata ‘i le sitiseni Niu Sila ‘i le tausaga ‘e 1948. Sā lagolagoina ‘e Vāega Fa’a’upufai ‘uma ‘i le Palemene le Pili ‘i le fa’agāsologa ‘i le Komiti fa’apalemene, ‘e aofia ai le National, lea sā le’i lagolagoina ‘i le faitauga muamua.
‘Āfai ‘ae pāsia ‘e ‘avea ma tūlāfono, ‘o le ‘ā agava’a loa ‘i ai tagata Sāmoa ‘e lē silia ma le to’a lima afe. Ui ‘i lea , ‘e to’atele sā talosaga ‘i le taimi na fofoga ai finagalo fa’aalia ‘i luma ‘o le komiti, ‘ina ‘ia aofia ai ma fānau ‘o i lātou ‘o agava’a ‘i le sitiseni peita’i, na fa’aalia ‘e le ali’i faipule ‘e ana le Pili, Teanau Tuiono ‘o le Green, sā lagolagoina ‘e le Labour ma le Green peita’i ‘e le’i lagolagoina ‘e isi vāega fa’a’upufai. Pē tusa ma le to’a 15,000 ‘i le to’a 19,000 le aofa’iga ‘o fānau ‘a ia tagata pei ‘ona fa’aalia ‘e le ali’i faipule.
‘E lata ‘i le 25,000 finagalo tusitusia ‘e aofia ai se finagalo tusitusia ‘e tasi ‘e tusa ma le 7000 ‘i lātou ‘o lo’o saini ai. Pe tusa ‘o le ‘afa ‘o ia finagalo fa’aalia, ‘e mai Sāmoa. Na fa’aalia fo’i ‘e Tuiono, ‘e tele le lagolago ‘a tupulaga talavou, mā ‘o le to’atele lava, sa fai ma sui ‘o o lātou mātua ma tua’ā.
Link to RNZ (Article) translated by Savelina Kasiano: https://www.rnz.co.nz/news/pacific/530806/samoa-citizenship-bill-gets-unanimous-support-from-select-committee
ATA: Photo: Johnny Blades