Faia le fa’atalanoaga ‘a Sui o le Ofisa o le Komesina o Sulufa’iga ‘i luga le SIufofoga o le Laumua

‘O le afiafi ananafi na pu’eina ai se fa’atalanoaga ‘a Sui ‘o le ‘Ofisa o Sulufa’iga mai Sāmoa ma nisi ‘o sui o le ‘Ofisa o Niu Sila ‘i luga o le Siufofoga o le Laumua. Na faia ai e le Afioga iā Lauano Ati Ilaoa o le Siufofoga o le Laumua, le fa’atalanoaga ma le tama’ita’i iā Lei Mikaele ‘o le sui mai le ‘Ofisa o le Sulufa’iga a Niu Sila, fa’apea le tama’ita’i iā Nepa Papāli’i ma le ali’i o Fagalilo Murphy Siupolu, ‘o lā’ua ‘o sui mai le ‘Ofisa o le Komesina o Sulufa’iga ‘a Sāmoa, na malaga mai Sāmoa ‘i lalo ‘o se polokalame ‘a le Matāgāluega o le vāi Fafo a Niu Sila.
Na fa’asoa Lei ‘i matāfaioi ‘a le lātou ‘Ofisa, ma fa’amatalaina ;e uiga tonu o le ‘upu Ombudsman. ‘O lea ‘upu ‘o se ‘upu mai le atunu’u o Suatena, ‘e iloga ‘i pūlega lelei. ‘O Suatena na fa’avaeina le ‘Ofisa ‘o Sulufa’iga muamua ‘i le lalolagi ‘i le tausaga e 1809, ona o le to’atele o tagata fia fa’aseā ‘i ‘au’aunaga ma Matāgāluega a le mālō, ‘ae lēai se ‘au’auanaga e mafai ona ‘ave ‘iai fa’aseā.
‘Ae o le 1962 fa’atūina le ‘Ofisa o le Ombudsman ‘i Niu Sila. Na fa’amanino ‘e Lei, ‘o la lātou ‘au’aunaga, ‘o le ‘Ofisa fa’apālemene, ‘e lātou te līpoti sa’o lava ‘i le Palemene. ‘E mafai ona sulufa’i ‘iai tagata ‘e ave iai fa’aseā fa’asaga ‘i Matagāluega ma fa’alāpotopotoga a le mālō.
‘O matāfaioi ‘a le Ofisa ‘i Niu Sila ‘e tutusa ma matāfaioi ‘a le Ofisa o Sulufa’iga i Sāmoa, ‘e lātou te su’esu’eina fa’aseā fa’asaga ‘i Matāgāluega a le Mālō. ‘O nisi ‘o matāfaioi, ‘e aofia ai ā lātou asiasiga ‘i to’ese, ‘ofisa ‘o faigā malaga, ‘au’aunaga ‘a le Soifua Mālōlōina mō le mafaufau,’ona ‘o lo’o iai lō lātou mālosi’aga, ‘e fa’amautinoa ai ‘o saogālēmū tagata o lo’o iai ‘i ia ‘au’aunaga pei ona saunoa Lei.
Na saunoa fo’i le ‘aumalaga mai Sāmoa, Nepa Papāli’i ma Fagalilo Murphy Siupolu. Fa’amatalatala nisi o matāfaioi ‘a le Ofisa o Sulufa’iga ‘i Sāmoa, ‘e vaevaeina ‘i vāega ‘e lua. ‘O le isi vāega ‘e su’esu’eina ni fa’aseā ‘e fa’asaga ‘i Matāgāluega a le mālō. Ma le Vaega o su’esu’ega fa’apitoa ‘e su’esu’eina matā’upu e fa’asaga i leoleo, ‘ofisa o tiute, ‘ofisa o tinei mū ma isi, pei ona saunoa Siupolu.
‘O le ‘Ofisa o Sulufa’iga na fa’atūina ‘i Sāmoa ‘i le 1990, ma sā tasi lava le matāfaioi na iai ‘o le faiga ‘o pūlega lelei. Peita’i o le 2013, sa fa’aaopoopo ai le isi matāfaioi mō aiā tatau o tagata ‘i Sāmoa, ‘ina ‘ia ō gatusa ma le tūlāfono, pei ona saunoa Papāli’i. ‘O nisi ‘o matā’upu ta’atele ‘e fa’ao’o atu ‘i le Ofisa, ‘e aofia ai fa’aseā fa’asaga ‘i fale faigāluega, ‘e pei o le fa’amālōlō tūmau o se tagata faigāluega ‘e aunoa ma se māfua’aga tatau.’E lē fa’apea ‘o fa’aseā ‘uma ‘e su’esu’eina ‘e le Ofisa, ‘o lo’o iai lava tūlāfono ‘e lima ta’ita’iina ai lā lātou gāluega. ‘O gāluega fa’apūlega ‘o lo’o a’afia ai se tagata, ‘o lalo o le tūlāfono o lo’o iai ‘auala ‘e uia muamua, ‘ae le’i ui atu ‘i le Ofisa.
‘O lea ‘au’aunaga ‘e leai se totogi ‘i Sāmoa fa’apea Niu Sila nei, ma ‘o le ‘a maua le ‘atoaga ‘o lea fa’atalanoaga ‘i luga o le tautua a le Siufofoga o le Laumua ‘i se taimi lata mai.
IMAGE/ATA: SCR / Murray Faivalu
