Aso lona 2 ‘o le Fa’alauiloa ‘a le ‘Dental For All’ ‘i Ueligitone

by | Aug 13, 2025 | Niu Sila

‘O lo’o fa’agāsolo le fa’alauiloa (campaign) ‘a se fa’alāpotopotoga faufautua ‘e nafa ma matā’upu tau ‘i le tausiga ‘o ‘oloa/nifo, ‘e tutū fa’atasi ma nisi ‘o le ‘au fai tōfā ‘o le Soifua Mālōlōina ma le ‘au atamamai, ‘ina ‘ia ‘ave se talosaga ‘i le mālō, ‘ia faia fua siaki ma togafitiga mō nifo. ‘O le vāega muamua ‘o lea fa’alauiloa ‘e ‘āmata atu ‘i Uēligitone ‘i Rotorua, ‘e aofia ai fonotaga ‘i Porirua, Uēligitone, Palmerston North, Whanganui, Hamiltone ma Rotorua. ‘O le vae muamua ‘e asiasi ai ‘i Iunivesitē, ma isi nofoaga ‘e pei ‘o māketi ‘i pitonu’u, a’oga ma isi.

‘O lo’o fa’agāsolo lea campaign ‘i le atunu’u ‘ātoa, ma na ‘āmata ‘i nisi ‘o fa’asoa na faia ‘i Porirua ‘i le Aso Gafua, mā ‘o anapō na faia ai se fa’atasiga ‘i Uēligitone. Na vala’aulia ai le mamalu lautele ‘e nonofo ma āumau ‘i le laumua, ‘e fa’alogologo ‘i fa’asoa ‘a nisi ‘o fōma’i nifo, tagata faigāluega ‘o le soifua mālōlōina, ‘o ‘i lātou ‘e i iuni ‘o fefa’ataua’iga, ma ‘au’aunaga ‘e gālulue ma tagata mātitiva ma lēai ni fale ‘e nonofo ai.

‘O nisi sā faia a lātou saunoaga ‘e aofia ai Lateisha Chant, ‘o se fōma’i nifo, na te lagolagoina le fa’amoemoe ‘o le Dental For All ‘ina ‘ia fa’aleleia le polokalame/system mō le tausiga ‘o nifo ‘i Aotearoa. Na fa’asoa Chant ‘i lagona mafatia, ‘i le to’atele ‘o tagata ‘e sulufa’i atu mō se fesoasoani ‘i nifo, ‘ae lē gāfatia ‘ona ‘o le taugatā ‘o pili ‘e va’aia ai fōma’i nifo. Na maua foi le avanoa ‘e saunoa ai le sui faipule ‘o le Leipa Fleur Fitzsimons, ‘i le lēai ‘o se fesoasoani ‘a le faigāmālō so’ofa’atasi ‘o lo’o iai nei, ‘i le fa’afītāuli ‘o lo’o feagai nei ma le Soifua Mālōlōina Lautele. ‘E tatau ‘ona aofia ‘i lalo ‘o le Soifua Mālōlōina Lautele le tausiga ‘o nifo, ‘ae lē tatau ‘ona fa’atūma’oti. ‘E tatau ‘ona fa’atāua le siakiga ‘o nifo, ‘o se vāega fa’amālosia mō le Soifua Mālōlōina mā ‘e tatau ‘ona fai fua ‘e aunoa ma se totogi.

‘O le tama’ita’i iā Agnes Magele, ‘o le fa’atonu mō le AAAP(Auckland Action Against Poverty), ‘e tū mālosi mō tagata Māori ma Pasefika ‘e faigatā ‘ona maua se fesoasoani mai Social Welfare. Na māfuli le fa’asoa ‘a Magele ‘i le to’atele ‘o tagata ‘e tele na se’i lava e lātou o lātou nifo, ‘ona ‘o le lē gafatia ‘o le tau ‘e va’ai ai se fōma’i nifo. Sa ia fa’amanino le tele ‘o pā puipui ‘e māfua ai ‘ona lē lelei le tausiga ‘o nifo ‘o tagata Pasefika ma Māori, ‘e aofia ai le tau, ‘o le fiu ‘e fa’atali ‘i lisi fa’atalitali ma isi. ‘O lo’o taumafai le ‘au fai tōfā ‘o le Soifua Mālōlōina ‘e lagolagoina lea fa’amoemoe ma ‘ia leotetele ‘e vala’au ‘i le mālō mō se suiga, ‘e fesoasoani ai ‘e fa’ataugōfie ma fa’afaigōfie le tausiga ‘o nifo mō tagata ‘uma ‘i Aotearoa. ‘I su’esu’ega mai le 2022 ‘i le 2023 ‘a le NZ Health Survey, na māua ai ‘e lata ‘i le ‘afa ‘o tagata mātutua ‘i Niu SIla, tusa lea ma le 44%, ‘e le’i mafai ‘ona va’aia se fōma’i nifo ‘i le taimi ‘o tīgāina ‘i nifo, ‘ona ‘o le taugatā ‘o pili. 

Sā fa’atasi atu le sui fa’asalalau ‘a le Si’ufofoga ‘o le Laumua, Anna Fa’asolo ‘i lea fa’atasiga.

ATA: SCR / Anna Fa’asolo