Tāpunia ‘uma ā’oga ‘i Sāmoa mō le tasi le vaiaso ‘i le Fiva Pōnaivi (Dengue Fever)

“O le ā tapunia Ā’oga uma i totonu o le atunu’u i le vaiaso e tasi [1] e afua atu i le Aso 28 Iulai e o’o atu i le Aso 1 Aokuso 2025, ae fa’agasolo polokalame o le fanaina o ā’oga i le atunu’u,” o le saunoaga manino lea a le afioga i le Sui Palemia iā Tuala Tevaga Iosefo Ponifasio.
O lea fuafuaga a le Mālō, e aofia ai ā’oga a le Mālō, ā’oga tumā’oti ma ā’oga uma a ekalesia, i le naunauta’iga ia mālōlō lelei fanau i fale ma ‘āiga, ae se’i fa’asolo le fanaina o faleā’oga uma i le vailā’au fa’apitoa e tapē ai le namu ma vaega o lo’o tautu’ufua ai lea iniseti fa’alafuā.
I le Fonotaga a le Kapeneta ananafi, na fa’amaonia ai le talosaga na tu’uina atu e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina e tusa o le tulaga ua o’o ai le pepesi o le fa’ama’i o le fiva o ponāivi, aemaise o le fuafuaga mamao a le Mālō i le galuega fesoasoani e fa’atama’ia ma fa’aitiitia ai le namu, o lo’o fe’aveā’ia lenei fa’ama’i leaga.
Ua manino i le saunoaga fa’apitoa a le afioga i le Sui Palemia i le taeao nei, le isi la’asaga ua aga’i ai le Mālō mo lenei galuega tele o le ā fa’atinoina.
Fa’ailoa e Tuala:
“O le Aso 17 o Aperila 2025, na fa’ailoa aloāʻia ai e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina le pepesi o le fa’ama’i o le Fiva Ponāivi [Dengue Fever] ina ua maitauina le si’itia o le fuainumera o le mamalu o le atunu’u ua a’afia.
“E tusa ai ma fa’amaumauga a le Matāgaluega mai iā Ianuari e o’o mai i le Aso 20 o Iulai, 2025, e 1,756 i latou ua fa’amaonia i suʻesuʻega (laboratory cases) ua a’afia ma le to’alua ua māliliu.
“O lo’o fa’ailoa mai fo’i e le Matagaluega, e silia ma le 100 i latou e fa’amaonia ua a’afia i le vaiaso. Ua fa’amaonia mai fo’i e le Matāgaluega e lua itu’āiga [serotypes] o vairasi o le fiva ponāivi o lo’o pepesi i Samoa nei, o le DENV-1 ma le DENV-2.
“E tusa ai ma fa’amaumauga a le Matāgaluega o Soifua Mālōlōina, o loo a’afia tele fanau ma tupulaga talavou, ma o gasegase matuiā e tele ina a’afia ai i latou e i lalo o le 15 tausaga le mātutua.
“O nofoaga o lo’o fa’amauina le sili ona a’afia e aofia ai le Mātū i Sisifo o Upolu ma le talafātai o Apia. O le taimi nei ua pepesi le fa’ama’i i le atunu’u atoa, ma ua fa’atumulia le Falema’i, aemaise lava i le vaega o lo’o va’aia ai fanau [pediatric units].
“I lana Fonotaga i le Aso Lulu, 23 o Iulai 2025, na talanoaina ma fa’amaonia ai e le Kapeneta fuafuaga a le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina mo le si’itia o le puipuiga o le atunu’u mai le pepesi o le fiva ponāivi, ma lona fa’agaoioiga i vaega nei:
- Le tatalaina o le Ofisa Tutotonu mo Fa’alavelave Fa’afuase’i [N.E.O.C.] mo le fa’afoeina o fuafuaga e tali atu ai i le pepesi o le fa’ama’i o le fiva ponāivi, e galulue fa’atasi ai ma le Matāgaluega o Soifua Mālōlōina;
Le fa’atino o polokalame fa’alauiloa mo le si’itia o le puipuiga o le atunu’u e aofia ai ma fa’amatalaga o fuafuaga, ma lona fa’atinoga mo le silafia e le mamalu o le atunu’u e tauala atu i le N.E.O.C.
3. Fa’atino polokalame mo le fa’amamāina o maota ma laoa, fa’atama’ia nofoaga o lo’o nonofo ai namu ma vai to’a, ma e tatalo atu ai mo le lagolagosua a le Matāgaluega o Tinā, Tama’ita’i ma Agafeso’ota’i e galulue fa’atasi ma Afio’aga, Itumālō ma Fono Faavae;
“E fa’apea fo’i i le Matāgaluega o Pisinisi ma Leipa o le ā taulāmua e galulue fa’atasi ma pisinisi mo le fa’amamāina o lotoā ma nofoaga o lo’o fa’atino ai pisinisi;
“Ia fa’amalosia Matāgaluega ma Fa’alapotopotoga uma a le Mālō, ina ia fa’amamā ofisa ma nofoaga o lo’o galulue ai;
“O le ā galulue fa’atasi fo’i itutino uma o le Mālō ma le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina mo le fanaina (fumigate) o le vailā’au ua fuafuaina i ofisa ma nofoaga mo’omia;
4. Le tapunia o Ā’oga uma i totonu o le atunu’u i le vaiaso e tasi [1] e afua atu i le Aso 28 Iulai e o’o atu i le Aso 1 Aokuso 2025, ae fa’agasolo polokalame o le fanaina o ā’oga i le atunu’u;
5. Le unā’ia o tulaga mo’omia mo le ofoina fua o le toto [blood donation] e taulāmua ai le Sosaiete o le Koluse Mūmū, e galulue fa’atasi ai ma le Matāgaluega o Soifua Mālōlōina, ina ia lava paina toto fa’aleoleo mo gasegase tigāina;
6. Le fa’ata’oto ma le fa’atulagaina o vaegātupe o lo’o fa’aagaga mo fa’alavelave tutupu fa’afuase’i a le Mālō mo le fa’atupeina o vaega mo’omia e tauala atu i le Matāgaluega o Tupe;
7. Le fa’atinoina o fe’utanā’iga talafeagai ma pa’aga mo le fa’atupeina o galuega mo’omia a le Matāgaluega o Soiufa Mālōlōina e tauala atu i le Matāgaluega o le Va-i-Fafo ma Fefa’atauā’iga;
8. Le fa’aāogaina o ta’avale a Matāgaluega ma Fa’alapotopotoga a le Mālō e fesoasoani ai i ta’avale a le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina mo galuega fa’atino.
“O lenei fa’ai’uga o lo’o ō gatasi ma le Ta’iala mo Fa’ama’i e fe’aveā’ia e namu ma iniseti fa’alafuā [Vector Control Strategy 2023 – 2030] ma le Tulafono o le Soifua Mālōlōina 1959.
“E talosaga atu i le mamalu o le atunu’u, pisinisi, vaega tumā’oti ma Matāgaluega ma Fa’alapotopotoga uma a le Mālō ina ia utagia mai le tu’ualalo a le tatou Mālō ina ia tatou galulue fa’atasi e tineia le pepesi o le fiva ponāivi.
“Tatou maua pea le to’a fīlēmū o le Atua, ma ia tatou galulue fa’atasi mo le puipuiga o le soifua mālōlōina ma le saogālēmū o si o tatou nu’u.”
ATA: Savali Newspaper.