Mautū le Tusi Fa’atonu‘upu ‘o le Gagana Sāmoa

Jul 5, 2024 | Sāmoa

Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga (Savali Newspaper)

“A leai se gagana, ua leai se aganu’u, a leai se aganu’u, ua po le nu’u,” Aiono Dr. Fanaafi Le Tagaloa.

O le va’ai mamao lea a le Afioga iā Aiono, na taula’i i ai le silasila ma le tōfā loloto a le Mālō fa’apea le Komisi o le Gagana Samoa, ma le naunauta’iga ina ia ‘aua ‘aua ‘aua ne’i tupu i le lumana’i.

Ua molimauina e le Mālō le fotua’i mai o suiga o le talutalu fou, ma ua amata ona leai ai se ta’iala mautū e fa’atonu folau ai le moni, sa’o ma le atoatoa o le fa’aāogaina tatau o la tatou Gagana Samoa.

Aemaise ai, ua molimauina i fa’amaumauga a le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u, le fa’aitiitia o le fa’atāua a fanau lalovaoa e ‘ave i le tau’aveina o le matā’upu o le Gagana Samoa, ma ua avea o se lu’itau tele i le ono lē mafai ai ona fa’asa’osa’o i le lumana’i le tonu ma moni o ‘upu ma fa’a’upuga, fa’apea uiga o ‘upu i la ta Gagana Samoa.

O lea mafaufauga, na tupu a’e ai se finagalo o le Mālō ma fautuaina ai le Komisi o le Gagana Samoa, ina ia taulāmua ma ‘ave le fa’amamafa, e aoao ai manogi o le lolo, e ala i le tōfā sa’ili ma le moe mai lauao sinasina o Samoa, ina ia fa’amaopoopo ma fa’amausalī ai la ta Gagana Samoa ina ia tumau lona mapo, auā fanau i le lumana’i.

O se fiafiaga i le Mālō ona ua ta’oto se Tusi Fa’atonu‘upu mautū, o le ā lima ta’ita’iina ai fanau lalovaoa mo le lumana’i, e ala i le fa’aāogaina tatau o la tatou Gagana Samoa.

I le saunoaga autū a le afioga i le Palemia iā Fiame Naomi Mataafa e tusa o lenei fa’amoemoe tāua, na ia ‘oto’oto ai le va’aiga mamao o lo’o i le Mālō, e ala i lenei Tusi Fa’atonu‘upu.

“Ua tu mālō le mauga tula na tafa’i e le falefā o Sula pei o le tala e fai le Fale Vaimauga. Ua gāfoa lelei fo’i le ata ma tafa manino le malama e pei o le ‘upu e fai i le si’u o le Tuamasaga.

“Ua fa’ataulologo ai nei pito fanua o le Malae o Aganu’u ma Measina i Malifa nei, ina ua aofia poto mai i ai pa’ia fa’alagia ma mamalu o le atunu’u. E ao ai ona ta ma fa’apoipoi lā’au tu i vanu ne’i sala se gagana faitauina le tautalaga.

“Se’i mua’i fa’aēte fīmālie se fa’amatalaga auā ‘ele’ele sā ma fanuatapu, e faigatā Sinave ma Ulumoto’otua, e afifio ai le pa’ia i Alo Sina ma le Fuaifale o Salevalasi. E tausi va’atele e le Faletolu ma le Vainalepa ma ‘upu iā Tuisamau. Tulou ia.

“Ua mae’a ona molio’o le tupe o le taulafoga e ala i le taulaga fa’afetai i lenei taeao, pei ona fītā i ai le susuga iā Rev.Maauga Motu. Fa’afetai mo le ‘upu folafola ma le fe’au momoli mai o le Talalelei, o lea ua tomatau ai lenei fa’amoemoe ua loa ona lupe ma loma. Ia fa’afo’i le mau e tele ma ia tumu pea le utu fa’aleagaga auā le valā’auina i le finagalo o le Atua.

“Ua tatou feiloa’i i pu’e o manū ae le’o mala i lenei taeao. Sa lupe le lafo a Lualemana pe tau lenei fa’amoemoe ua leva ona tauasa mai i tausaga e fia ua sola. O le fa’alauiloaina o le Tusi Fa’atonu‘upu o le Gagana Samoa i le ulua’i taimi i le tatou lava gagana. O se matāti’a, o se ‘ai īloga, ma o se tatalo sa fau i le po fau i le ao.

“O le fa’amoemoe o lenei tusi, ia avea ma Ta’iala o le Gagana Samoa e fa’aāogaina e tagata Samoa uma i Samoa nei fa’apea ma o tatou tagata o lo’o alaala ma pāpā ‘ā’ao i atunu’u i fafo. O le āoga fo’i o lenei galuega, ia mautinoa e lē tupu le fa’atōfālā’iga a Aiono Dr. Fanaafi Le Tagaloa e fa’apea: A leai se gagana, ua leai se aganu’u, a leai se aganu’u, ua po le nu’u. O le ute lenā ia ‘aua ne’i leai se Gagana Samoa o ā taeao ma iēluā. Ae ia fa’aolaola, fa’aāoga ma fa’atāua pea le tatou gagana āua o le tofi na tu’u fa’amalele mai i le Atua i ni outou tua’ā ma ni o matou mātua.

“E fia fa’aleo ai le agaga o le fa’afetai i le tatou Komisi o le Gagana Samoa, lau afioga le Komesina ma lou auva’a. O lea ua tino mai le tatalo a tupulaga e le’i fananau mai, ia i ai se tusi e fa’atonutonuina le Gagana Samoa i le lumana’i, a’o luluti ma fafati mālolosi mai peau o gagana ‘ese’ese mai fafo ua tauāu ina lilofia ai le tatou gagana. E lē tau selu atu, o lea ua tofu i liu la outou atu na fa’atautuli, ua fa’amālō le fa’atamasoāli’i, ua fa’afetai galulue. Ia fai ma vi’iga sili o le Atua lenei galuega matagofie ma sili’aga o tamāli’i le ‘aufueloloa ma tulatoa, faletua ma tausi.

“E lē itiiti, ne’i pea mai ua galo nimo, ae fia fa’aleo le fa’afetai i le tatou atunu’u ma o tatou pa’aga agalelei na ofoina mai le tau’au fesoasoani e ala i seleni ma le fa’asoa i tomai ma silafia ina ua amata ma fa’asolo mai lenei galuega.

“E fa’afetaia ai le sao o le tatou Mālō, Ekalesia ma Afio’aga, o Komiti ‘ese’ese, o Matāgaluega a le Mālō, o le Mālō o Niu Sila ma Ausetalia, o le Fa’alapotopotoga a le U.N.E.S.C.O., le Kovana o le Mālō o Amerika Samoa, o le Komisi o le Gagana Samoa a Amerika Samoa fa’apea ma le Fa’alapotopoga a le FAGASA. Fa’afetai tele i lo outou agalelei. Ua sua o’oo’o lo outou agalelei ma ua inu malie i lā outou fa’asoa e ala i le tōfā ma le uta.

“E to’atele ua fai i lagi le folauga ae sa punonou fo’i ma fai sao i lenei galuega. Sa fa’asoa lo latou tomai, sasa’a le tōfā ma tatala le utaga, ae ua fuli mai tua ona o le finagalo ma le pule a le Atua. E manatua pea i latou i lenei galuega ma o so latou sao lelei mo tupulaga o Samoa mo le lumana’i ma le fa’asaoina o le tatou gagana ne’i mou ma gase atu i āuāu o gagana ‘ese’ese ua fetuleni mai. Ia tōfafā ia outou ma le fīlēmūu o lō tatou Ali’i Fa’aola o Iesu Keriso.

“Le pa’ia e, ua aofia, le Tusi Fa’atonu‘upu o le Gagana Samoa lenā. O le tatou fa’asinomaga e ala i le tatou gagana, o se mitamitaga ma o se fiafiaga tele ua i ai se tusi a le tatou Mālō e ala atu i le Komisi o le Gagana Samoa ma le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u.

“Ia folau i lagi e mamā lau susuga le Ta’ita’i o le Sauniga. Ta’ape i manuia o le Atua le ‘Au Valā’aulia. Fa’amanuia tele le Atua i lenei Tusi, ia āoga mo Samoa.

“E fa’asilasila fa’aaloalo atu ai i tulaga aloā’ia e fa’apea, ua tatalaina aloā’ia nei le Tusi Fa’atonu‘upu o le Gagana Samoa.”

ATA: Pesetā Tusiga Taofiga / Leaosā Fa’aifo Fa’aifo. Savali Newspaper