Rīpotia ‘e le Matāgaluega ‘o Leoleo le 2 ‘o maliu ‘i le fa’ai’uga ‘o le vaiaso

Sa fa’amauina ‘i le fa’ai’uga ‘o le vaiaso, ‘e 2 ni maliu ‘ua rīpotia ‘e le Matāgaluega ‘o Leoleo ‘ua āga’i nei ‘iai su’esu’ega. ‘O le ta’amilosaga lakapī sa fa’atautaia nei ‘i le aso To’ona’i na maliu mai ai sē tasi ‘o tama ta’alo, ‘o se sui fo’i ‘o le ‘asosi ‘o laufalī ‘a le atunu’u ‘i tūlaga ‘o ta’aloga lakapī. ‘O fa’amatalaga na tu’uina mai ‘e nisi sā maimoaina lea ta’aloga ‘i le aso To’ona’i, na fa’ao’olima ‘iai nisi ma maliu ai lava ‘i le malae ‘o le kalapu ‘a Vaiala.
‘Ua vala’au le Matāgaluega ‘o Leoleo ‘i le mamalu ‘o le atunu’u ‘ia ‘i lātou sā maimoaina lea ta’aloga, pe ‘āfai ‘o iai ni ata na o lātou pu’eina ‘i le taimi na tūla’i mai ai le fa’alavelave, ‘ina ‘ia tu’u ane ‘i le Matāgaluega ‘o Leoleo ‘e fesoasoani ‘i su’esu’ega ‘o lo’o fa’agāsolo ‘i lea matā’upu.
‘A’o le taeao lava ‘o le aso Sā le aso ananafi, na fa’ao’o ane ai ‘i le ‘ōfisa ‘o le Matāgaluega ‘o Leoleo, le maliu ‘o se talavou ‘e 20 tausaga le matua, ‘o lo’o masalomia ai le fa’aaogāina ‘e se tamā 66 tausaga le matua, ‘o se lā’au mālosi na āfua ai ‘ona maliu lea talavou. ‘O lo’o fa’amanu’alia lēisi talavou 21 tausaga, ma ‘o lo’o taofia nei ‘i le maota gasegase ‘i Moto’otua ‘e taumafai ‘iai togafitiga. Ma ‘ua i lalo nei ‘o le va’ava’aiga ‘a le Matāgaluega ‘o Leoleo le tamā 66 tausaga le matua, ‘ātoa ai ma lō lātou taofia ‘o le lā’au mālosi ‘e le’i resitalaina fo’i.
‘O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega ‘i lea fo’i matā’upu, ‘i le māfua’aga na tūla’i mai ai lea fa’alavelave. ‘Ua talosaga atu ai le Matāgaluega ‘o Leoleo ‘i le mamalu ‘o le atunu’u ‘aemaise le nofoaga na tūla’i mai ai le fa’alavelave, ‘ina ‘ia fa’afeso’ota’i ane le Matāgaluega ‘o Leoleo ma tu’uina ane fa’amatalaga ‘e fesoasoani ‘i su’esu’ega ‘a le matāgaluega.
‘O ni ātugaluga fo’i lea ‘a le Matāgaluega ‘o Leoleo ‘i lenei vaiaso āga’i atu ‘i le fa’ai’uga ‘o le vaiaso ‘i le fa’amanatuina ‘o le aso fa’apitoa ‘o tamā, ‘ona ‘o le so’ona taumafa ‘o le ‘ava mālosi, ‘ae pe ‘āfai fo’i ‘ua fa’aopoopo atu ma le fa’aaogāina ‘o fuālā’au fa’asāina, ‘o lona uiga, ‘e ono toe tūla’i mai fo’i nisi fa’alavelave fa’apēnei, ‘ua sili ‘ona lē mana’omia ‘e le tātou atunu’u, ‘ae fa’apēnā ‘i totonu ‘o ‘āiga.
IMAGE/ATA: Murray Faivalu
