Tapena ‘ia le maliega ‘i le vā ‘o Sāmoa ma Tokelau ‘e fa’amautūina ai ta’iala ‘o lo lā so’otaga

‘Ua ofo atu ‘e le Afioga ‘i le Palemia La’auli’alemālietoa Polata’ivao Fosi Schmidt, se feiloa’iga ma le mālō ‘o Tokelau ‘ia Sētema ‘o le tausaga nei, ‘ae talimālō ai lo tātou atunu’u ‘o Sāmoa. ‘O le faigā malaga ‘a le Afioga ‘i le ta’ita’i ‘o le atunu’u ‘i Tokelau, ‘e tali atu ai ‘i se vala’aulia na tu’uina mai, ‘i le fa’amanatuina ‘o le 100 tausaga ‘o lo lātou so’otaga ma Niu Sila.
‘O le lona lua ai lea ‘o palemia ‘ua vala’aulia ‘i Tokelau ‘e fa’atasi atu ‘i a lātou mafutaga fa’apēnei, pei fo’i ‘o le vala’aulia na malaga ai le Afioga ‘ia Tuila’epa Lupesoli’ai Dr Sa’ilele Malielegaoi ‘i le tausaga 2004.
‘E iai vāega ‘ua fa’ailoa ‘e le Afioga ‘i le Palemia ‘e fa’amautū ātili ai lo tātou so’otaga ma o tātou tagata ‘i Tokelau. “Afai ‘e 100 tausaga ‘o māfuta ‘outou ma Niu Sila, [‘o] Sāmoa, [‘e] 1,000 tausaga. ‘Ua leva la tātou mafutaga peita’i ‘e le’i fa’apepaina … tausaga lenei, lea ‘o le ‘a fa’apepa. [‘O le ‘a] tapena lelei le tatou memorandum of understanding between Sāmoa and Tokelau ‘e mafai ai ‘ona fa’atino ‘uma lava mea tou te lē fiafia ai ‘ia Sāmoa”.
‘Ātoa ai ma le ofoina atu ‘e le Afioga ‘i le Palemia, le fausia ‘e Sāmoa ‘o le uafu mo Tokelau ma se fuafuaga mo femālagaa’iga ‘i va’a.
IMAGE/ATA: Government of Samoa
